Zavod za telekomunikacije

Zavod za telekomunikacije nositelj je istraživačkih aktivnosti i sveučilišnih nastavnih programa u području telekomunikacija i informatike na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Na Zavodu je zaposleno 42 djelatnika, a osim njih u nastavi i istraživanjima sudjeluje 17 vanjskih suradnika i 8 gostujućih profesora.

Djelatnici Zavoda za telekomunikacije nositelji su i izvođači kolegija u preddiplomskom, diplomskom i poslijediplomskom studiju na FER-u. Zavod sudjeluje u nastavi na preddiplomskom studiju smjer Računarstvo, te je nositelj profila Telekomunikacije i informatika na diplomskom studiju Informacijska i komunikacijska tehnologija (ICT). Detaljne informacije o nastavnim i mentorskim aktivnostima mogu se naći na stranicama za studente i stranicama predmeta.

Od akademske godine 2021./22. Zavod je nositelj profila Znanost o mrežama na diplomskom studiju studijskog programa Računarstvo.

Istraživačke aktivnosti Zavoda za telekomunikacije okrenute su znanstvenim projektima pod potporom Hrvatske zaklade za znanost, istraživačkim i drugim projektima u suradnji s gospodarstvom te međunarodnim istraživačkim projektima. Područja istraživanja obuhvaćaju razne aspekte informacije i komunikacija u mrežnom okruženju. Detaljne informacije mogu se naći na osobnih stranicama djelatnika te stranicama projekata i istraživačkih laboratorija.

Video o Zavodu za telekomunikacije

Međunarodna radionica o novim tehnologijama i društvenoj uključenosti osoba s invaliditetom (INNOSID Dubrovnik 2021 workshop)

Od 13. do 25. rujna održana je radionica INNOSID u Dubrovniku na kojoj je sudjelovalo više od 30 studenata i više od 15 predavača iz 5 europskih država (Francuska, Španjolska, Portugal, Mađarska, Hrvatska) i 6 institucija. Cilj radionice je razvoj prototipova aplikacija temeljenih na inovativnim tehnologijama (VR, AR, ML, hologrami i 3D printanje) kako bi poboljšali društvenu uključenost osoba s invaliditetom.

Studenti su započeli rad na prototipovima još u travnju jer se ovaj projekt temelji na hibridnom pristupu mobilnosti (tzv. miješane mobilnosti) koji studentima i predavačima omogućuje blisku suradnju prije, tijekom i nakon radionice INNOSID. Miješana mobilnost sastoji se od virtualne i fizičke mobilnosti. Virtualna mobilnost trajala je od 12. travnja do 21. svibnja 2021. godine te je faza u kojoj studenti u timovima iz drugih europskih država kroz virtualnu suradnju pripremaju svoje prototipove, dok je fizička mobilnost faza u kojoj studenti uživo nastavljaju svoj rad. Na radionici je razvijeno 7 prototipova aplikacija za pomoć u svakodnevici osobama s invaliditetom.

Radionicu u Dubrovniku je popratila i Hrvatska radiotelevizija. Prilog emitiran u Dnevniku u podne u subotu 2. listopada možete pogledati ovdje.

Više detalja o aktivnostima na radionici i fotografije dostupne su u nastavku obavijesti.

Završila je dvotjedna radionica projekta INNOSID koji se bavi tematikom društvene uključenosti osoba s invaliditetom uz pomoć novih tehnologija. Radionica je održana u Dubrovniku od 13. do 24. rujna. Studenti iz četiri europske zemlje (Mađarska, Hrvatska, Španjolska i Portugal) sudjelovali su na svim previđenim aktivnostima s ciljem međusobnog upoznavanja kao i obuke u području novih tehnologija i društvene inkluzije. Radionica je započela uvodnom prezentacijom i porukom dobrodošlice od strane koordinatora projekta Jurice Babića. Potom su stručnjakinje za jezik i međunarodnu kulturu iz Francuske, Catherine Sable i Alison Gourves, svojim predavanjem probile led u fizičkom upoznavanju studenata te ih uvele u tematiku međukulturalnih različitosti i sličnosti. Također, multikulturalna večer, gdje su studenti predstavili svoju domovinu s tradicionalnom hranom i pićem, dodatno je pridonijela upoznavanju studenata.

Portugalski dvojac Rui Manuel Pereira Lopes i Rosa Maria Leandro de Oliveira, s javnog visokog učilišta u službi društva, u kratkim crtama je naveo bitne činjenice o društvenoj uključenosti nakon čega je uslijedio timski praktični rad u kojem su studenti snimili kratki video povezan s problematikom društvene uključenosti.

Potom je svaka studentska grupa imala pitch prezentaciju o rješenju kojeg su razvili tijekom virtualnog dijela radionice (12.4.-21.5.). Naime, virtualni dio radionice je prethodio trenutnom fizičkom dijelu, gdje su studenti morali popisati zahtjeve za softversko rješenje te izradili prototip rješenja za dodijeljeni studijski slučaj (popis studijskih slučaja dostupan je ovdje). Nakon prikupljenih komentara studenti tijekom radionice u Dubrovniku unaprjeđujući napravljeno rješenje, koje će naposljetku prezentirati te će najbolji rad biti nagrađen.

Profesorica Željka Car i docent Jurica Babić s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu (FER) održali su predavanje o životnom ciklusu softverskog proizvoda, na koji način prikupljati zahtjeve od strane korisnika, što su to asistivne tehnologijama i kako razvijati prototip.

Nakon toga je Matea Žilak, također s FER-a, predstavila proširenu stvarnost (engl. augmented reality, AR) uz praktične zadatke gdje su se studenti upoznali s različitim primjenama AR-a. Jedna od primjena AR je u muzejima što je predstavila Carmen Bachiller, s Politehničkog sveučilišta u Valenciji (UPV) u Španjolskoj, rješenje razvijeno na njihovom fakultetu. Nakon upoznavanja s AR-om, Beatriz Rey Solaz s UPV-a je održala predavanje o virtualnost stvarnosti (engl. virutal reality, VR), nakon čega su studenti razvili vlastitu aplikaciju u VR-u.

Posljednja prezentacija u prvom tjednu radionice je održana od strane poliklinike Glavić. Ivana Popović je predstavila široki spektar neurorehabilitacijskih robota koje posjeduju. Objasnila način funkcioniranja samih robota, koje zanimljive dodatke posjeduju te je strpljivo odgovorila na sva pitanja iz publike.

Drugi tjedan radionice započeo je s predavanjem o osnovama strojnog učenja koje je održao profesor Krunoslav Žubrinić sa Sveučilišta u Dubrovniku (UNIDU). Nastavak predavanja, s naglaskom na praktičnu primjenu strojnog učenja, predstavio je profesor Mario Miličević, također s UNIDU-a.

U nastavku radionice profesorice Marianna Zichar i Ildiko Papp, sa Sveučilišta u Debrecenu, predstavile su zanimljivosti i primjene 3D printanja. Studenti su potom izradili vlastite 3D modele koji su se naposljetku isprintali na 3D printeru.

Zanimljivu prezentaciju održala je Ana Kešelj, asistentica u nastavi s UNIDU-a, iz područja holografskih tehnologija. Nakon kratkog uvodnog dijela, studenti su izradili vlastite holograme te uz pomoć mobilnog uređaja i laptopa oživjeli objekte u holografskom svijetu.

Nakon niza predavanja iz tehničkog područja uslijedilo je predavanje Dinke Vuković, predsjednice Hrvatske zajednice za Down sindrom, koja je opisala prepreke i izazove na koje nailaze osobe sa sindromom Down te kako se suočavaju s njima. S ovim predavanjem studentima je predstavljena jedna od mnogobrojnih ciljnih skupina kojima se može unaprijediti način življenja primjenom tehnologije s naglaskom na nove tehnologije, što je i fokus ove radionice.

Nakon predavanja od strane stručnjaka, prezentacijski podij je dodijeljen i studentima koji su predstavili prototipe rješenja na kojima su marljivo radili u timovima tijekom cijelog trajanja radionice. Svaki tim je imao priliku iskusiti rad u multikulturalnom. Predstavnici timova su na finalnim prezentacijama predstavili studijski slučaj s kojim su se bavili, kako su ga razradili te naposljetku kakav prototip su razvili. Nakon niza jako dobrih prezentacija, komisija je morala izdvojiti grupu s najboljom prezentacijom i razvijenim prototipom. S obzirom na to da su sve studentske grupe odlučno obavile svoj rad, nijanse su odlučivale. Čestitke svima još jednom!

Zahvalni smo prije svega svim predavačima koji su pripremili zanimljive prezentacije te ih upotpunili s praktičnim primjenama. Također, zahvaljujemo i svim studentima na sudjelovanju jer zbog njih je ova radionica i napravljena. Nadamo se da će obogaćeni znanjem o novim tehnologijama te o društvenoj uključenosti osoba s invaliditetom, prenijeti nova saznanja svojim kolegama i poznanicima s kojim se susreću u svakodnevnom životu.